Testovi i lekcije

    Zemljište predstavlja kopneno stanište koje nastaje raspadanjem stijena pod uticajem ekoloških faktora. Ekološke funkcije zemljišta su: prirodno stanište za živi svijet, glavni substrat preko koga može da se obezbijedi voda za biljke, hrana, vazduh i toplota, upravljanje kruženjem materija i proticanjem energije, stanište za šumsku i poljoprivrednu proizvodnju, osnov za prihvatanje padavina i formiranje podzemnih voda.     Razlikujemo prirodna (klimatogena) i antropogena zemljišta u kojima postoje 3 sloja: oranica (mekota) - do 30 cm dubine zdravica ("mrtvica") - pod-oranični sloj litosfera (matična stijena )     Zagađivanje (degradacija) zemljišta, tzv. pedozagađenje može biti fizičko, hemijsko i biološko. Zaštita zemljišta od zagađivanja: uspostavljanje uspostavljanje jedinstvene strategije zaštite zemlišta od zagađivača stvaranje uslova za sistematsko praćenje zagađivanja zemljišta - monitoring pedološko kartiranje obavezna primjena zakonskih pro

    Drugu polovinu XIX i početak XX vijeka obilježila su mnoga tehnička i naučna otkrića u svijetu.     Pojavom električne energije krajem XIX vijeka počinje Druga industrijska revolicija . Njemački inžinjer Simens je 1806. godine pronašao postupak pretvaranja mehaničke u električnu energiju. Naučnik Nikola Tesla, patentirao je nekoliko pronalazaka za proizvodnju, prenošenje i korišćenje električne energije putem višefazne struje. Edison je izumio električnu sijalicu koja je zamijenila petrolejsku lampu. Napredak nauke i tehnike doveo je do Nobelovog pronalaska dinamita.     Osnovno obilježje imprijalizma su: koncentracija proizvodnje i kapitala i stvaranje monopola; stapanje bankovnog i industrijskog kapitala u finansijski kapital, izvoz kapitala, stvaranje međunarodnih monopolističkih saveza i podjela svijeta između kolonijalnih zemalja. Krupna preduzeća se povezuju i usklađuju djelatnost i tako stvaraju monopole, a to znači da su stekli apsolutnu prevlast na tržištu. Stapanje

    Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj zadnjonepčani suglasnici K, G, i H, ispred samoglasnika E, I i A prelaze u prednjonepčane suglasnike Č,Ž i Š.     Palatalizacija se javlja u sledećim slučajevima: u vokativu jednine imenica muškog roda koje se završavaju na K, G ili H ( npr.: junak-junače, vrag-vraže, duh-duše...) u prezentu glagola čija se tvorbena osnova završava na K, G ili H ( npr.: peći-pečem-peku, teći-tečem-teku, moći-možeš-mogu...) pri građenju riječi čija se tvorbena osnova zavšava na K, G ili H ( npr.: povući-povučen, mrak-mračan, strah strašan; junak-junačina, krug-kružić, prah-prašina, oko-oči ; muka-mučiti, trag-tražiti, prah-prašiti...)     U rezultate palatalizacije spadaju i promjena suglasnika C u Č i Z u Ž. Na primjer: knez-kneževi, stric-stričevi, lisica-lisičina, boca-bočica, žica-žičica, deca-dečica itd. IZUZECI     Do palatalizacije ne dolazi u sledećim slučajevima: prisvojni pridjevi nastali od ličnih imena koja završavaju na -k

     Stepe su oblasti obrasle niskom travom, veoma su plodne i uglavnom se upotrebljavaju za uzgoj agrarnih biljaka.      Stepe su rasprostranjene u oblastima niže ndmorske visine.     Najveće stepe se nalaze u Rusiji i od Valajskog pobrđa do Crne Gore, a najplodnije u južnoj i srednjoj Ukrajini.     Drugačije se mogu nazvati prerije (Severna Amerika), pampasi (Južna Amerika) i puste (Panonska nizija. Zemljište je černozem.     Travne formacije su bez mnogo drveća i sa dosta gustim travama.     Idući ka pustinjama i polupustinjama one se razređuju.     Naziv 'stepa' nastao je za travnate oblasti dok se za travnate formacije u tropskim i suptropskim oblastima koristi izraz "savana".

     U ratu Turske protiv Italije 1911.god. u Libiji, turska vojska je poražena. Slabost turske iskorištavaju Srbija, Crna Gora,Grčka i Bugarska. One zajedno stvaraju Balkanska savez iza kog je stajala Rusija. Cilj tog saveza bio je oslobođenje od turske i austrougraske vlasti. Crna Gora oktobra 1912. objavljuje rat Turskoj a zatim to čine Srbija, Bugarska i Grčka. Odlučujuća bitka vođena je kod Kumanova gdje je srpska vojska odnijela pobjedu. Kasnije je oslobođeno Skoplje, a porazom kod Bitolja turska vojska u Makedoniji bila je poražena. Srpska vojska oslobodila je Sandžak, Kosovo i Metohiju, a padom Jedrena i Skadra potpuno je poražena turska vojska u Prvom balkanskom ratu.      Mirovni ugovor između balkanskih saveznika i poražene Turske potpisan je 30. maja 1913. godine u Londonu. Uslove mira određivale su velike sile. Turska je ostala bez teritorija na Balkanu, a zadržala je samo uzak pojas oko Carigrada.  Grčka je dobila Krit i ostrva u Egejskom moru. Albanija je do