Постови

Приказују се постови за април, 2011
●Šumski ekosistemi●    Šume su zajednice biljaka i životinja, gljiva i mikroorganizama u kojima preovlađuju drvenaste biljke.    Šume se razvijaju na područjima na kojima, prije svega, postoji odgovarajuća količina toplote i vlage. Temperatura opada od ekvatora ka polovima, a opada i sa povećanjem nadmorske visine. Nisu toplota i vlaga jedini faktori koji uslovljavaju razvoj i opstanak šuma. Reljef, nagib staništa i njegova izloženost suncu i vjetru, takođe su od značaja.    Veliki uticaj na šume ima i čovjek. Od svog nastanka koristi šumu i to ne samo za dobijanje hrane, već i za mnoge druge potrebe. Velike površine šuma čovjek je iskrčio da bi dobio poljoprivredno zemljište i podigao naselja. Krčenjem šuma ljudi su znatno izmjenili sastav ekosistema i predjele nekih krajeva. Znatnije uništavanje šuma počelo je u VII vijeku i traje do današnjih vremena.    Svetlozelene šume su listopadne (lišćarke) , dok su tamnozelene četinarske (zimzelene) . Mješane šume, znači listopadni i zimzel

Istorija - Drugi srpski ustanak (1815.)

●Drugi srpski ustanak (1815.)● U godini poraza Prvog srpskog ustanka desio se poraz Napoleona u Bici kod Lajpciga 1813. godine. Jedna od posljedica ovog poraza je i činjenica da je Rusija od Francuske preuzela vodeću ulogu u evropskoj politici. Za beogradskog vezira Porta je postavila Sulejman-pašu Skopljaka , koji je zaveo svoj lični režim terora i pljačke. Kao uvod u ustanak dogodila se buna 1814. godine u Zapadnoj Srbiji, sa Hadži-Prodanom Gligorijevićem na čelu. Buna je počela kod manastira u selu Trnavi i zahvatila je Požešku , Kragujevačku i Jagodinsku. Hadži-Prodanova buna nije bila organizovana, pa su je Osmanlije brzo ugušile. Hadži-Prodan pobjegao je u Austriju, a Turci su ubili 300 ljudi. Buna je ubrzala pripreme za Drugi srpski ustanak. Tursko nasilje nije prolazilo i „ tako se sve ponovilo; još jednom suse Srbi latili oružja.“ Narodni prvaci i Miloš Obrnović počeli su se dogovarati o novom ustanku. Na Cvijeti 23. aprila 1815. godine, na zboru kod crkve u Takovu

Istorija - Buržoaske – građanske revolucije u Nizozemskoj i Engleskoj

Buržoaske – građanske revolucije u Nizozemskoj i Engleskoj Revolucija u Nizozemskoj    Krajem srednjeg vijeka Nizozemska je bila jedna od najrazvijenijih i najbogatijih evropskih zemalja. Imala je razvijenu poljoprivredu, bogate gradove sa manufakturama, a naročito je bila razvijena pomorska trgovina. Teritorija Nizozemske nije bila velika. Zemlja je bila podijeljena na 17 provincija, od kojih je najveća i najrazvijenija bila Holandija. Među stanovnicima su postojale jezičke i vjerske razlike. Na sjeveru se govorio njemački jezik, a vjera je bila protestanska (kalvinizam). Stanovnici južnih provincija govorili su francuski jezik i bili su katolici.    U XVI veku Nizozemska je bila pod vlašću Španije. Kralj Filip II Habzburški (1556-1598) svojom ekonomskom i vjerskom politikom prema Nizozemskoj  izazivao je veliko negodovanje i otpor njenih stanovnika. Uvodio je neumjerno visoke poreze i nemilosrdno progonio protestante. Zbog toga je narod Nizozemske 1565. godine digao ustanak za oslob