Ekologija - zagađivanje i zaštita zemljišta

    Zemljište predstavlja kopneno stanište koje nastaje raspadanjem stijena pod uticajem ekoloških faktora. Ekološke funkcije zemljišta su:
  • prirodno stanište za živi svijet,
  • glavni substrat preko koga može da se obezbijedi voda za biljke, hrana, vazduh i toplota,
  • upravljanje kruženjem materija i proticanjem energije,
  • stanište za šumsku i poljoprivrednu proizvodnju,
  • osnov za prihvatanje padavina i formiranje podzemnih voda.
    Razlikujemo prirodna (klimatogena) i antropogena zemljišta u kojima postoje 3 sloja:
  1. oranica (mekota) - do 30 cm dubine
  2. zdravica ("mrtvica") - pod-oranični sloj
  3. litosfera (matična stijena)
    Zagađivanje (degradacija) zemljišta, tzv. pedozagađenje može biti fizičko, hemijsko i biološko.

Zaštita zemljišta od zagađivanja:

  • uspostavljanje uspostavljanje jedinstvene strategije zaštite zemlišta od zagađivača
  • stvaranje uslova za sistematsko praćenje zagađivanja zemljišta - monitoring
  • pedološko kartiranje
  • obavezna primjena zakonskih propisa
  • rekultivacija oštećenih i degrediranih zemjišta
  • podizanje nivoa ekološke svijesto kroz sistem obrazovanja stanovništva o značaju, očuvanju i unapređenju zemljišta kao značajnog indikatora kvaliteta životne sredine

Коментари

Постави коментар

Популарни постови са овог блога

Srpski jezik - Objekatske rečenice

●Objekatske rečenice● Objekatske rečenice su zavisne rečenice koje vrše funkciju objekta (pravog) u složenoj rečenici. Objekatske rečenice mogu biti: izrične i zavisnoupitne. Izrične rečenice iziču ili iskazuju sadržaj glagola mišljenja, opažanja, govorenja i osjećanja iz glavne rečenice. Počinju veznicima: da i kako. - On misli | da će upisati medicinsku školu. – GLAGOL MIŠLJENJA - On kaže | da mu je bilo lijepo u Beogradu. – GLAGOL GOVORENJA - Ja gledam | kako se igraju djeca u dvorištu. – GLAGOL OPAŽANJA -
Прикажи све

Biologija - Jezero kao ekosistem

●Jezero kao ekosistem● Jezera su obično duboka više 10-ina metara, npr.: Bajkalsko jezero – 1700m dubine, a površina im dostiže nekoliko hiljade km 2 . Jezera su udubljenja u Zemlji popunjena vodom koja zajedno sa živim svijetom čine ekosistem jezera. Jezera su nastala prirodnim putem, zatim djelovanjem zemljotresa, vulkanskim aktivnostima i djelovanjem glečera. Vještačka jezera su nastala ljudskim uticajem. Uslovi života – živi svijet jezera Uslovi života u jezeru se mijenjaju i to od površine ka dubini i od obale prema slobodnoj vodi. U jezeru razlikujemo: obalsku zonu i dubinsku zonu. Dubinska zona je dubina jezera do koje dopire sunčeva svjetlost. Organizmi obalske zone To su biljke koje žive u dvije životne sredine, i to vodenoj i vazdušnoj. Na vlažnim mjestima u plitkoj vodi žive: trska i rogoz. Plivajuće biljke su: bijeli i žuti lokvanj. Potopljene biljke su: mrijest i orašak. Najbrojniji orgnizmi su plankton. Životinje jezera U pojasu trske i
Прикажи све

Srpski jezik - Književni rodovi i vrste (književnost)

●Književni rodovi i vrste● Književnost je umjetnost riječi. Dijelimo je na rodove a rodove na vrste. Književni rodovi su: LIRIKA (lirska poezije) EPIKA (epska poezija) DRAMA (dramska poezija) Lirika Lirika je puna osjećanja i emocija, a djelimo je na: ljubavnu, rodoljubivu, opisnu, misaonu, satiričnu i elegiju. Ljubavne pjesme govore o ljubavi prem osobi suprotnog pola ili prema nekom članu porodice. Poznati pjesnici ljubavnih pjesama su: Desanka Maksimović, Jovan Dučić, Aleksa Šantić, Jovan Jovanović Zmaj i dr. Rodoljubive pjesme govore o ljubavi prema otadžbini ili domovini. Naročito se ističu pjesnici Đura Jakšić, Branko Radičević, Jovan Dučić i Desanka Maksimović. U opisnim pjesmama se opisuje priroda koja je usko povezana sa pjesnikovim osjećanjima. U našoj književnosti posebno se ističu Vojislav Ilić i Jovan Dučić. U misaonim pjesmama pjesnici iskazuju svoja razmišljanja o životu i svemu onome što čini život. Posebno je značajan pisac Steva
Прикажи све