Srpski jezik - PALATALIZACIJA (glasovna promjena)

    Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj zadnjonepčani suglasnici K, G, i H, ispred samoglasnika E, I i A prelaze u prednjonepčane suglasnike Č,Ž i Š.

    Palatalizacija se javlja u sledećim slučajevima:

• u vokativu jednine imenica muškog roda koje se završavaju na K, G ili H ( npr.: junak-junače, vrag-vraže, duh-duše...)
• u prezentu glagola čija se tvorbena osnova završava na K, G ili H ( npr.: peći-pečem-peku, teći-tečem-teku, moći-možeš-mogu...)
• pri građenju riječi čija se tvorbena osnova zavšava na K, G ili H ( npr.: povući-povučen, mrak-mračan, strah strašan; junak-junačina, krug-kružić, prah-prašina, oko-oči ; muka-mučiti, trag-tražiti, prah-prašiti...)

    U rezultate palatalizacije spadaju i promjena suglasnika C u Č i Z u Ž. Na primjer:
knez-kneževi, stric-stričevi, lisica-lisičina, boca-bočica, žica-žičica, deca-dečica itd.

IZUZECI

    Do palatalizacije ne dolazi u sledećim slučajevima:

• prisvojni pridjevi nastali od ličnih imena koja završavaju na -ka i -ga ( npr.: Lenka-Lenkin, Olga-Olgin, Senka-Senkin...)
• reči kod kojih bi se palatalizacijom izgubio njihov pravi smisao (npr.: baka-bakin, snaha-snahin, zeko-zekin, deka-dekin, sluga-slugin, kocka-kockica, pega-pegica)