Srpski jezik - Objekatske rečenice

●Objekatske rečenice●

Objekatske rečenice su zavisne rečenice koje vrše funkciju objekta (pravog) u složenoj rečenici.

Objekatske rečenice mogu biti: izrične i zavisnoupitne.

Izrične rečenice iziču ili iskazuju sadržaj glagola mišljenja, opažanja, govorenja i osjećanja iz glavne rečenice. Počinju veznicima: da i kako.

- On misli | da će upisati medicinsku školu. – GLAGOL MIŠLJENJA

- On kaže | da mu je bilo lijepo u Beogradu. – GLAGOL GOVORENJA

- Ja gledam | kako se igraju djeca u dvorištu. – GLAGOL OPAŽANJA

- On osjeća | da neće položiti ispit. – GLAGOL OSEĆANJA

Zavisnoupitne rečenice nastaju pretvaranjem upravnog u neupravni govor. Ove rečenice počinju riječima: da li, kuda, kada, zašto, gdje, kako, šta itd.

- Milan me upita: “Kako si uradila test?“ – UPRAVNI GOVOR

Milan me upitao kako sam uradila test. – ZAVISNOUPITNA REČENICA

- Milica me upita: „Da li ćeš ići u bioskop?“ – UPRAVNI GOVOR

Milica me upitala da li ću ići u bioskop. – ZAVISNOUPITNA REČENICA

Коментари

Постави коментар

Популарни постови са овог блога

Biologija - Jezero kao ekosistem

●Jezero kao ekosistem● Jezera su obično duboka više 10-ina metara, npr.: Bajkalsko jezero – 1700m dubine, a površina im dostiže nekoliko hiljade km 2 . Jezera su udubljenja u Zemlji popunjena vodom koja zajedno sa živim svijetom čine ekosistem jezera. Jezera su nastala prirodnim putem, zatim djelovanjem zemljotresa, vulkanskim aktivnostima i djelovanjem glečera. Vještačka jezera su nastala ljudskim uticajem. Uslovi života – živi svijet jezera Uslovi života u jezeru se mijenjaju i to od površine ka dubini i od obale prema slobodnoj vodi. U jezeru razlikujemo: obalsku zonu i dubinsku zonu. Dubinska zona je dubina jezera do koje dopire sunčeva svjetlost. Organizmi obalske zone To su biljke koje žive u dvije životne sredine, i to vodenoj i vazdušnoj. Na vlažnim mjestima u plitkoj vodi žive: trska i rogoz. Plivajuće biljke su: bijeli i žuti lokvanj. Potopljene biljke su: mrijest i orašak. Najbrojniji orgnizmi su plankton. Životinje jezera U pojasu trske i
Прикажи све

Srpski jezik - Književni rodovi i vrste (književnost)

●Književni rodovi i vrste● Književnost je umjetnost riječi. Dijelimo je na rodove a rodove na vrste. Književni rodovi su: LIRIKA (lirska poezije) EPIKA (epska poezija) DRAMA (dramska poezija) Lirika Lirika je puna osjećanja i emocija, a djelimo je na: ljubavnu, rodoljubivu, opisnu, misaonu, satiričnu i elegiju. Ljubavne pjesme govore o ljubavi prem osobi suprotnog pola ili prema nekom članu porodice. Poznati pjesnici ljubavnih pjesama su: Desanka Maksimović, Jovan Dučić, Aleksa Šantić, Jovan Jovanović Zmaj i dr. Rodoljubive pjesme govore o ljubavi prema otadžbini ili domovini. Naročito se ističu pjesnici Đura Jakšić, Branko Radičević, Jovan Dučić i Desanka Maksimović. U opisnim pjesmama se opisuje priroda koja je usko povezana sa pjesnikovim osjećanjima. U našoj književnosti posebno se ističu Vojislav Ilić i Jovan Dučić. U misaonim pjesmama pjesnici iskazuju svoja razmišljanja o životu i svemu onome što čini život. Posebno je značajan pisac Steva
Прикажи све