Коментари

Постави коментар

Популарни постови са овог блога

Srpski jezik - Književni rodovi i vrste (književnost)

●Književni rodovi i vrste● Književnost je umjetnost riječi. Dijelimo je na rodove a rodove na vrste. Književni rodovi su: LIRIKA (lirska poezije) EPIKA (epska poezija) DRAMA (dramska poezija) Lirika Lirika je puna osjećanja i emocija, a djelimo je na: ljubavnu, rodoljubivu, opisnu, misaonu, satiričnu i elegiju. Ljubavne pjesme govore o ljubavi prem osobi suprotnog pola ili prema nekom članu porodice. Poznati pjesnici ljubavnih pjesama su: Desanka Maksimović, Jovan Dučić, Aleksa Šantić, Jovan Jovanović Zmaj i dr. Rodoljubive pjesme govore o ljubavi prema otadžbini ili domovini. Naročito se ističu pjesnici Đura Jakšić, Branko Radičević, Jovan Dučić i Desanka Maksimović. U opisnim pjesmama se opisuje priroda koja je usko povezana sa pjesnikovim osjećanjima. U našoj književnosti posebno se ističu Vojislav Ilić i Jovan Dučić. U misaonim pjesmama pjesnici iskazuju svoja razmišljanja o životu i svemu onome što čini život. Posebno je značajan pisac Steva...
Прикажи све

Srpski jezik - Objekatske rečenice

●Objekatske rečenice● Objekatske rečenice su zavisne rečenice koje vrše funkciju objekta (pravog) u složenoj rečenici. Objekatske rečenice mogu biti: izrične i zavisnoupitne. Izrične rečenice iziču ili iskazuju sadržaj glagola mišljenja, opažanja, govorenja i osjećanja iz glavne rečenice. Počinju veznicima: da i kako. - On misli | da će upisati medicinsku školu. – GLAGOL MIŠLJENJA - On kaže | da mu je bilo lijepo u Beogradu. – GLAGOL GOVORENJA - Ja gledam | kako se igraju djeca u dvorištu. – GLAGOL OPAŽANJA - ...
Прикажи све

Srpski jezik - PALATALIZACIJA (glasovna promjena)

    Palatalizacija je glasovna promjena u kojoj zadnjonepčani suglasnici K, G, i H, ispred samoglasnika E, I i A prelaze u prednjonepčane suglasnike Č,Ž i Š.     Palatalizacija se javlja u sledećim slučajevima: u vokativu jednine imenica muškog roda koje se završavaju na K, G ili H ( npr.: junak-junače, vrag-vraže, duh-duše...) u prezentu glagola čija se tvorbena osnova završava na K, G ili H ( npr.: peći-pečem-peku, teći-tečem-teku, moći-možeš-mogu...) pri građenju riječi čija se tvorbena osnova zavšava na K, G ili H ( npr.: povući-povučen, mrak-mračan, strah strašan; junak-junačina, krug-kružić, prah-prašina, oko-oči ; muka-mučiti, trag-tražiti, prah-prašiti...)     U rezultate palatalizacije spadaju i promjena suglasnika C u Č i Z u Ž. Na primjer: knez-kneževi, stric-stričevi, lisica-lisičina, boca-bočica, žica-žičica, deca-dečica itd. IZUZECI     Do palatalizacije ne dolazi u sledećim slučajevima: prisvojni pridjevi n...
Прикажи све