Постови

Istorija - Balkanski ratovi (razumljivo sažeta lekcija)

     U ratu Turske protiv Italije 1911.god. u Libiji, turska vojska je poražena. Slabost turske iskorištavaju Srbija, Crna Gora,Grčka i Bugarska. One zajedno stvaraju Balkanska savez iza kog je stajala Rusija. Cilj tog saveza bio je oslobođenje od turske i austrougraske vlasti. Crna Gora oktobra 1912. objavljuje rat Turskoj a zatim to čine Srbija, Bugarska i Grčka. Odlučujuća bitka vođena je kod Kumanova gdje je srpska vojska odnijela pobjedu. Kasnije je oslobođeno Skoplje, a porazom kod Bitolja turska vojska u Makedoniji bila je poražena. Srpska vojska oslobodila je Sandžak, Kosovo i Metohiju, a padom Jedrena i Skadra potpuno je poražena turska vojska u Prvom balkanskom ratu.      Mirovni ugovor između balkanskih saveznika i poražene Turske potpisan je 30. maja 1913. godine u Londonu. Uslove mira određivale su velike sile. Turska je ostala bez teritorija na Balkanu, a zadržala je samo uzak pojas oko Carigrada.  Grčka je dobila Krit i ostr...

Geografija - Australija

●Australija Australija je najmanji i od Evrope najudaljeniji kontinent. Australija se nalazi između 10. i 45. stepena južne geografske širine. Južni povratnik presijeca je po sredini. Po reljefu Australija se dijeli na tri cjeline: 1.   Zapadno-australijsku visoravan, gdje su prilikom rasjedanja nastala uzvišenja i   do      1000m, 2.   Središnju veliku Australijsku niziju, po postanku najmlađi dio, koja je zatvorena i      jednolična, te 3.   Australijske Alpe i Kordiljere, na istoku, planine, koje se strmo spuštaju prema      uskom primorju, a blago prema ravnoj unutrašnjosti.             U Australijskim Alpima nalazi se najviši vrh na kontinentu, Košćuško , visok 2234m. Na sjeveru Australije, između poluostrva Jork i Arhemove zemlje nalazi se Karpentarijski zaliv. Na jugu kontinenta je Spenserov zaliv , koji dublje zalazi u unutrašnjost kont...

Test iz geografije - Australija

TEST IZ GEOGRAFIJE Učenik:______________________ Razred: VIII__ Tema: Australija 1.   Nabroj reljefne cjeline u Australiji! ____________________________________________________________________________. 2.  Kako se zove najviši vrh u Australiji i koliko je visok? ____________________________________________________________________________. 3.   Koja četiri klimatska tipa vladaju u Australiji? ____________________________________________________________________________. 4.   Gde je zastupljena mediteranska klima? ____________________________________________________________________________. 5.  Dopuni rečenicu:      a)  Što se više ide prema jugu, padavina je sve_______, pa pojas ________ zamenjuje pojas ________. 6.   Ko su starosedioci? Koliko ih ima sada a koliko ih je bilo pre dolaska Evropljana? ____________________________________________________________________________ ________________________________________________...

Istorija - Vuk Stefanović Karadžić–istoriograf srpske revolucije

●Vuk Stefanović Karadžić – istoriograf srpske revolucije Vuk Stefanović Karadžić imao je dug i plodonosan stvaralački rad. Srpske narodne umotvorine i običaji, narodni jezik i istorija srpskog naroda, samo su neke od tema koje se izdvajaju u njegovom radu. U djelu „Život i običaji naroda srpskoga“ , objavljenom poslije njegove smrti, opisao je svakodnevni život srpskog naroda, njegova vjerovanja i običaje. U prvom srpskom ustanku (1804. godine) Vuk je uzeo učešće prvo kao pisar kod hajduka Đorđa Ćurčije. Prešao je u Sremske Karlovce 1805. godine i tu ostao sve do 1807. godine, kada se ponovo vratio u Srbiju. Tada je postao pisar vojvode Jakova Nenadovića, koji je bio veliki ljubitelj narodnih pjesama. Najjači dokaz neophodnosti upotrebe srpskog jezika dao je u „ Srpskom riječniku“ izdatom 1818. godine. Vukov Rječnik nije samo skup riječi srpskog jezika nego i opis srpskih običaja, te zbirka legendi i predanja srpskog naroda. Vuk Karadžić pokreće književni časopis „ Danica“ 1826. go...

Geografija - Antarktik

●Antarktik Kontinent ima površinu od 12 miliona km 2 , a zajedno sa zaleđenim morem 14 mil. km 2 . Samo 4% Antarktika nije pokriveno ledom. Antarktik je najusamljeniji kontinent, zbog velike hladnoće i debelog ledenog pokrivača nije stalno naseljen. Otkriven je tek u XIX vijeku. Antarktik ima najsuroviju klimu na svijetu. Tokom cijele godine temperatura je ispod nule. Na njemu je izmjerena najniža temperatura na Zemlji, -89,2 o C. Biljni svijet je siromašan. Mahovine i lišajevi nalaze se samo na Grahamovoj zemlji. Od životinjskog svijeta tu žive tuljani, a na kopnu kolonije pingvina. Iako su arktičke zime veoma oštre, kratka ljeta su veoma prijatna.

Geografija - Arktik

●Arktik Polarnim oblastima pripadaju Arktik i Antarktik i šira područja oko zemljinih polova. More sačinjava 70% površine Arktika, kojoj pripadaju Sjeverni ledeni okean, arktički dijelovi Tihog i Atlantskog okeana, kao i mora uz obale kontinenta. Kopneni dijelovi Arktika su američka grupa ostrva (od Beringovog moreuza do Grenlanda) i evroazijska (od Skandinavije do Beringovog moreuza). Glavna osobina Arktika je surova klima. U zimskom periodu temperatura je ispod -40 0 C, a ljeti se penje i do 10 0 C. Arktik je rijetko naseljen. Ucijeloj oblasti živi samo 700.000 stanovnika. Najpoznatije etničke grupe se: Eskimi i Indijanci (u Sjevernoj Americi), Laponci (u skandinavskom dijelu) Nenci Aleuti, Tunguzi, Čukči i Jenisejci (u Ruskoj Federaciji). Lov i ribolov su glavno zanimanje stanovništva. Od domaćih životinja, uzgajaju se irvasi. Od ruda na Arktiku pronađene su značajne količine uglja, nafte, željeza i obojenih metala.
●Šumski ekosistemi●    Šume su zajednice biljaka i životinja, gljiva i mikroorganizama u kojima preovlađuju drvenaste biljke.    Šume se razvijaju na područjima na kojima, prije svega, postoji odgovarajuća količina toplote i vlage. Temperatura opada od ekvatora ka polovima, a opada i sa povećanjem nadmorske visine. Nisu toplota i vlaga jedini faktori koji uslovljavaju razvoj i opstanak šuma. Reljef, nagib staništa i njegova izloženost suncu i vjetru, takođe su od značaja.    Veliki uticaj na šume ima i čovjek. Od svog nastanka koristi šumu i to ne samo za dobijanje hrane, već i za mnoge druge potrebe. Velike površine šuma čovjek je iskrčio da bi dobio poljoprivredno zemljište i podigao naselja. Krčenjem šuma ljudi su znatno izmjenili sastav ekosistema i predjele nekih krajeva. Znatnije uništavanje šuma počelo je u VII vijeku i traje do današnjih vremena.    Svetlozelene šume su listopadne (lišćarke) , dok su tamnozelene četinarske (zimzelene) . ...